U petak 7. kolovoza (avgusta) je u crkvi sv. Ante Padovanskog u Drijenči s početkom u 18. sati predstavljena njiga "DRIJENČA zavičaj u riječi i slici" rad nekolicine autora potaknut sadašnjim župnikom fra Markom Antićem. O knjizi je govorio fra Leon Kikić, g. Mijo Franković, profesor fra Ivan Nujić i mr. fra Miro Jelečević. Knjiga nema namjeru prikazati cjeloviti prikaz svih povijesnih, kulturoloških i vjerskih obilježja ovog mjesta. Ona je prije poziv da se još ozbiljnije počne baviti malim mjestima na rubu velikoga svijeta i velikih događaja, koja svakako imaju svoju vrijednost i čiju memoriju treba čuvati. Zahvala svima koji su svojim tekstualnim, fotografskim i materijalnim prilozima omogućili izdavanje ove monografije, stoji u sažetku knjige koji je također objavljen u monografiji. Saznajte više ...

GRB ŽUPE DRIJENČA je u obliku štita, u gornjem dijelu pravokutna oblika, a u donjem kružno zaobljen. Blason grba sastoji se se od pet polja, od kojih četiri čine temeljni štit u kvadriranome obliku, a peto je smješteno u sredini i ima oblik umanjenoga grba. Upotreba odabranih simbola temelji se na tradiciji i povijesti Drijenče te njihovoj važnosti za mjesto. Elementi grba bosanske kraljevske dinastije Kotromanića, u gornjem desnom - tri zlatnožuta ljiljana na plavom pravokutniku - predstavljaju višestoljetnu bosansku državnost i multikonfesiolnalnost. Plava boja simbolizira vjernost i postojnost, a ljiljani, simbol čistoće, u heraldiku su ušli u 12. stoljeću kao simbol djevice Marije. Lijevo gore (za promatrača desno) predstavlja plodove drijena (lat. Cornus mas), po kojem je Drijenča zacijelo dobila ime. Ovo polje je srebrenobijele boje, plodovi su crveni, a sliku upotpunjavaju dva zelena lista, što je vjerovatno heraldički unikat, dakle specifičnost za selo Drijenču. Desno donje polje sastoji se od crvenih i bijelih kvadratnih polja, pravilno naizmjenice rasporođenih, koja predstavljaju pripadnost Drijenčana hrvatskome narodu. Inače, crvena boja u heraldiki simbolizira odanost domovini. Na lijevom donjem polju, koje je tamnozeleno, nalaze se tri snopa s po tri klasa žitarica. Zelena boja polja predstavlja slobodu, prirodne ljepote Drijenče, radost, zdravlje i nadu njenih ratara, a tamnozelena polja također planinu Majevicu. Tri snopa simbol su sloge i zajedništva Drijenčana u obrađivanju polja, a devet klasova predstavlja jedinstvo deset Drijenačkih zaselaka a to su: Bučje, Toljaci, Dalgine, Lučići, Perivoj, Brčine, Brdo, Martinovići, Kulice i Dugonje. Središnje polje je oblikom umanjeni temeljni štit, u srebrenoj (bijeloj) boji i obrubljen zlatnožutom, a na njemu je slika zaštitnika župe Drijenča, sv. Antuna Padovanskog s djetetom Isusom u naručju. Lik sveca i djeteta s tri cvijeta ljiljana likovno je stiliziran. Središnje polje simbolizira vjernost i štovanje patrona (zaštitnika) a tri struka ljiljana moralnu čistoću sv. Antuna kao uzor. Autor grba i opisa: Mijo Jurić iz Drijenče.